{"id":755,"date":"2017-01-24T07:53:33","date_gmt":"2017-01-24T06:53:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.petandshop.com\/blog\/?p=755"},"modified":"2017-01-23T07:57:31","modified_gmt":"2017-01-23T06:57:31","slug":"transfuzija-krv-i-psu-zivot-znaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/transfuzija-krv-i-psu-zivot-znaci","title":{"rendered":"TRANSFUZIJA: KRV (I PSU) \u017dIVOT ZNA\u010cI"},"content":{"rendered":"<p>Trasnfuzija krvi, kao u humanoj medicini, nezamenljiva je i prilikom le\u010denja pasa. Dragocena te\u010dnost spas je u slu\u010dajevima povreda, bolesti ili tokom operativnih zahvata nad na\u0161im ljubimcima.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">[addToAppearHere]<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\">\n<p>Kao kod ljudi i kod \u017eivotinja je mogu\u0107a \u201cselidba\u201d krvi iz jednog organizma u drugi. Od kada se ova metoda pojavila u 17. veku ona se neprekidno unapre\u0111uje i usavr\u0161ava, a poslednjih godina dobija i svoj kona\u010dni oblik \u2013 formiranjem zaliha \u017eivotne te\u010dnosti.<\/p>\n<p>Anemija ili nizak broj eritrocita kod na\u0161ih \u010detvorono\u017enih prijatelja naj\u010de\u0161\u0107e se javlja usled velikog gubitka krvi, poja\u010danog razaranja krvnih zrnaca, ali i kod zaraznih ili parazitarnih bolesti, kao i neoplazme. Manjak eritrocita u cirkulaciji ima za posledicu poreme\u0107aj preno\u0161enja kiseonika, te se javljaju apatija, zamor, ubrzan rad srca, ubrzano i ote\u017eano disanje. Primanje krvi druge \u017eivotinje \u010desto je jedini na\u010din da se pomogne obolelom psu.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Primanje krvi druge \u017eivotinje \u010desto je jedini na\u010din da se pomogne obolelom psu<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Krv pasa mo\u017ee da se razvrsta u 13 krvnih grupa. U odnosu na ljude koje karakteri\u0161e jedna, psi mogu imati krv vi\u0161e krvnih grupa, \u0161to se utvr\u0111uje odre\u0111enim serumima koji lociraju njihove eritrocitske antigene.<\/p>\n<p>Koji psi mogu da budu dobrovoljni davaoci krvi pitali smo novosadskog veterinara Milo\u0161a Sav\u010di\u0107a, koji je u svojoj praksi imao veliki broj slu\u010dajeva u kojima je primenjivao transfuziolo\u0161ke metode.<\/p>\n<p>\u201cDavaoci krvi mogu biti svi zdravi psi, koji su, podrazumeva se, redovno vakcinisani i o\u010di\u0161\u0107eni od crevnih parazita. To se ne odnosi na gravidne kuje. Idealne \u201cmu\u0161terije\u201d veterinara transfuziologa su \u017eivotinje starosti izme\u0111u jedne i osam godina. Naj\u010de\u0161\u0107i davaoci su psi velikih rasa, stabilne psihe, mirne naravi i sa jakim i lako uo\u010dljivim venama. Krv se ne uzima od ljubimaca lak\u0161ih od 25 kilograma. Transfuziolo\u0161ki proces je bezbolan i naj\u010de\u0161\u0107e prolazi bez ikakvih komplikacija i posledica\u201d, obja\u0161njava Sav\u010di\u0107 i podse\u0107a da su iz kruga donora isklju\u010dene \u017eivotinje koje su neposredno primile vakcinu, one koje imaju ugra\u0111ene hirur\u0161ke implante (plo\u010dice, \u017eice i sl.) ili uzimaju lekove.<\/p>\n<p>U odnosu na ljude koji daju znatno manju koli\u010dinu, psi mogu da doniraju i do 20 odsto procenjene ukupne koli\u010dine krvi, mada im se naj\u010de\u0161\u0107e uzima znatno manje \u2013 oko pet odsto. Psi mogu uzastopno davati krv svake tri nedelje, tokom dve godine.<\/p>\n<p>\u201cPostoje mnoge metode kojima se odre\u0111uju krvne grupe pasa, ali najpopularnija je DEA (engl. dog erythrocyte antigen) nomenklatura. Odre\u0111ivanje krvnih grupa temelji se na reakciji aglutinacije, odnosno zgrudnjavanja eritrocita. Veoma je va\u017ean i \u201ckrosme\u010ding\u201d test koji daje odgovor na pitanje koji pas mo\u017ee biti davalac, a koji primalac krvi. To se posti\u017ee otkrivanjem antitela na eritrocite uz kori\u0161\u0107enje aglutinacije i hemolize, navodi Sav\u010di\u0107.<\/p>\n<p>Donedavno u Srbiji nisu postojale nikakve zalihe \u017eivotne te\u010dnosti. Korak u cilju re\u0161avanja ovog problema napravio je dr Zoran Cvetkovi\u0107, veterinar i vlasnik ambulante \u201cVet Impuls\u201d u Ni\u0161u, koji je otvorio prvu banku krvi za na\u0161e \u010detvorono\u017ene prijatelje.<\/p>\n<blockquote><p><strong>Naj\u010de\u0161\u0107i davaoci su psi velikih rasa, stabilne psihe, s jakim i lako uo\u010dljivim venama<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Kako je doktor Cvetkovi\u0107 ispri\u010dao za magazin \u201ePas\u201c, potrebe za transfuzijom su se do sada re\u0161avale po principu solidarnosti, ljudi su zvali svoje prijatelje, poznanike ili jednostavno ljude dobre volje.<\/p>\n<p>\u201eTo je bio jedini na\u010din, jer nije postojalo mesto gde su jedinice krvi mogle da se preventivno skladi\u0161te. Ve\u0107 sada imamo solidnu bazu i redovno smo u kontaktu s kolegama \u0161irom zemlje. Od po\u010detka rada kroz ustanovu je pro\u0161lo oko 150 donora, a najve\u0107im delom to su psi koji se ve\u0107 le\u010de u na\u0161oj ambulanti, redovno vakcinisani i o\u010di\u0161\u0107eni od glista\u201c, ka\u017ee doktor Cvetkovi\u0107.<\/p>\n<blockquote><p><strong>25 kilograma je minimalna te\u017eina psa koji daje krv<\/strong><\/p><\/blockquote>\n<p>Banke krvi za pse ve\u0107 odavno postoje u svetu, a njihov princip rada je vrlo sli\u010dan kao s ljudskom krvlju. Donirane jedinice se prvo obra\u0111uju, a zatim se od njih uzimaju krvni proizvodi koji mogu da se \u010duvaju du\u017ee nego sve\u017ea krv. Krvna plazma, kako ka\u017ee na\u0161 sagovornik, mo\u017ee da se \u010duva i do pet godina, dok sve\u017ea krv ima znatno kra\u0107i rok trajanja \u2013 najvi\u0161e 42 dana.<\/p>\n<p>\u201eKrv, odnosno njeni produkti, imaju \u0161iroku primenu. Koriste se u slu\u010daju povre\u0111ivanja \u017eivotinje, trovanja, ili intenzivnog krvarenja. Tako\u0111e se koristi i tokom hirur\u0161kih intervencija, le\u010denja razli\u010ditih poreme\u0107aja ili bolesti kao \u0161to je na primer \u0161tene\u0107ak\u201c, obja\u0161njava Zoran Cvetkovi\u0107.<\/p>\n<p>Sve do nedavno u Srbiji nije bilo ni govora o stvaranju zaliha pse\u0107e krvi. Problem manjka davalaca re\u0161avao se s nogu, potragom za zdravim psom koji bi mogao da bude donor. \u010cesti davaoci krvi u praksi postajali su tako psi veterinara koji su u kriznim situacijama uglavnom bili nadohvat ruke.<\/p>\n<p>\u201cO davanju krvi odlu\u010duje vlasnik. Bez obzira na \u017eelju da se pomogne treba biti pa\u017eljiv. Budu\u0107i da se psu naj\u010de\u0161\u0107e uzima oko 450 mililitara krvi (standardni kapacitet jedne kese) preporu\u010duje se da davalac pre svake transfuzije bude podvrgnut detaljnom veterinarskom pregledu, kao i poja\u010danom nadzoru posle \u201cbockanja\u201d. Uzimanje krvi nije ba\u0161 potpuno bezopasno i to svi vlasnici treba da imaju na umu. Transfuzija se odvija uglavnom u stani-pani slu\u010dajevima, pa naj\u010de\u0161\u0107e nema vremena za detaljnu dijagnostiku i stoprocentno utvr\u0111ivanje da je donor u potpunosti zdrav\u201d, opominje Sav\u010di\u0107.<\/p>\n<p>TRANSFUZIJA KRVI KOD PASA<\/p>\n<p><strong>PREDNOSTI<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Davanjem krvi spa\u0161ava se \u017eivot ne\u010dijeg ljubimca<\/p>\n<p>\u2013 Oticanjem krvi podsti\u010de se rad srca i drugih organa<\/p>\n<p>\u2013 Bezbolni i kratki zahvat<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>OPASNOSTI<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Pojava slabosti ili tahikardije kod psa donora<\/p>\n<p>\u2013 Mogu\u0107nost prenosa bolesti ili mikroorganizama<\/p>\n<p>\u2013 Hematomi i problemi sa venama<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>DONORI KRVI NE MOGU DA BUDU:<\/strong><\/p>\n<p>\u2013 Psi male mase i konstitucije<\/p>\n<p>\u2013 Gravidne kuje<\/p>\n<p>\u2013 Tek vakcinisani ljubimci<\/p>\n<p>\u2013 Bolesne i \u017eivotinje koje uzimaju lekove<\/p>\n<p>\u2013 Psi koji imaju ugra\u0111ene hirur\u0161ke implante<\/p>\n<p><strong>Izvor: magazin Pas<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Trasnfuzija krvi, kao u humanoj medicini, nezamenljiva je i prilikom le\u010denja pasa. Dragocena te\u010dnost spas je u slu\u010dajevima povreda, bolesti ili tokom operativnih zahvata nad na\u0161im ljubimcima. [addToAppearHere] Kao kod <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":756,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-755","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-o-zivotinjama"],"gutentor_comment":0,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/755","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=755"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/755\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":758,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/755\/revisions\/758"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/756"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=755"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=755"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=755"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}