{"id":1121,"date":"2017-05-23T07:01:45","date_gmt":"2017-05-23T06:01:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.petandshop.com\/blog\/?p=1121"},"modified":"2017-05-22T10:04:54","modified_gmt":"2017-05-22T09:04:54","slug":"psima-su-drugarstva-veoma-vazna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/psima-su-drugarstva-veoma-vazna","title":{"rendered":"Psima su drugarstva veoma va\u017ena"},"content":{"rendered":"<p>Kako su dru\u0161tvene \u017eivotinje i u svojoj biologiji imaju potrebu za \u017eivotom u grupi, kuce \u017eele i tra\u017ee najbolje drugare. Prema re\u010dima stru\u010dnjaka, naj\u010de\u0161\u0107e su najbolja prijateljstva ona izme\u0111u mu\u017ejaka i \u017eenke<\/p>\n<p>[addToAppearHere]<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Sigurno ste se barem jedanput zapitali kako je va\u0161 pas odabrao najboljeg drugara. Kao da je na prvi pogled znao i zatr\u010dao se ba\u0161 ka njemu. I \u2013 rodilo se prijateljstvo. Za sva vremena.<\/p>\n<p>Da li se prepoznaju na pogled, njuh, da li se na\u0111u lave\u017eom\u2026 odgovore smo potra\u017eili od doktora veterinarske medicine Dunje Kova\u010d.<\/p>\n<ul>\n<li>Psi biraju one pse koji \u0161alju jasne signale, \u0161to zna\u010di da izbegavaju kontakt s pla\u0161ljivim psima jer oni imaju veoma nejasan govor tela koji predstavlja \u201cpretnju\u201d jer se \u201cne zna \u0161ta misle\u201d. Pla\u0161ljivi psi su \u010desto asocijalni, netrpeljivi, nedru\u017eeljubivi, imaju uko\u010den govor tela i veoma slabe signale, te ne mogu da stvaraju prijateljstva. \u0160tavi\u0161e, uglavnom izbegavaju interakciju, a to drugim psima stvara napetost i neizvesnost jer ne znaju \u0161ta da o\u010dekuju. Onda \u010desto prelaze u fazu napada po principu \u201cono \u0161to ne razumem toga se pla\u0161im\u201d. Zato su pla\u0161ljivi psi \u010desto meta drugih pasa. To je bitno da vlasnici shvate, i ako imaju pla\u0161ljivog i asocijalnog psa, moraju da se postaraju da ga socijalizuju zbog svoje sopstvene bezbednosti \u2013 nagla\u0161ava na\u0161a sagovornica.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>SOCIJALIZACIJA<\/strong><\/p>\n<p>Kako obja\u0161njava, to nas dovodi do odgovora na pitanje kako psi pronalaze prijatelje \u2013 pronalaze dru\u017eeljubive pse.<\/p>\n<p>\u2013 Najbolji prijatelji su kuce koje imaju jasan govor tela, koji nisu pla\u0161ljivi ili agresivni usled straha i nedovoljne socijalizacije. \u010cesto \u0107ete videti agresivnog psa koji usled straha napada drugog psa, a ovaj se samo mirno skloni bez ikakve dalje kavge. Taj koji se odmakao je \u00a0upravo samouveren i dru\u017eeljubiv pas, koji sam sebi bira dru\u0161tvo i sklanja se od \u201cnegatvnih ljudi\u201d . Vlasnik upravo takvog psa mora da stvara \u2013 od malena da ga u\u010di da se igra s drugim psima, s drugim ljudima, da ide u parkove, da ga \u0161eta u gradskoj vrevi, kako bi stekao \u0161to bolje samopouzdanje \u2013 isti\u010de dr Kova\u010d.<\/p>\n<p>Ima, kako ka\u017ee, u parkovima i onih pasa koji su \u201cpreterano dru\u017eeljubivi\u201d pa tako ska\u010du na svakog psa, laju, tra\u017ee igru i interakciju, pa \u010dak i na malo grublji na\u010din.<\/p>\n<ul>\n<li>To se stru\u010dno naziva \u201cbullying\u201d ili na srpskom \u2013 maltretiranje. I to nije po\u017eeljna igra, jer takvi psi tako\u0111e imaju lo\u0161e razvijene ve\u0161tine komunikacije. Nisu nau\u010deni od malena \u0161ta je lepa igra, a to je isto jedan od zadataka vlasnika, da njihov pas ne bude \u201csiled\u017eija\u201d i da ne maltretira druge pse, jer posledica \u010desto bude agresija drugog psa kom se ovakav na\u010din igre ne dopada \u2013 nagla\u0161ava na\u0161a sagovornica.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>DRU\u017dELJUBIVE RASE<\/strong><\/p>\n<p>Zanimalo nas je postoje li rase koje su poznate kao dru\u017eeljubive, one s najve\u0107om \u0161ansom da \u0107e sklopiti prijateljstva, i u krajnjem \u2013 rase s najvi\u0161e drugara.<\/p>\n<ul>\n<li>Dru\u017eeljubivost kod pasa nastaje upravo kroz \u201ckorisnu selekciju\u201d, a to zna\u010di da rase koje su navikle da rade s \u010dovekom, da mu budu od koristi, da mu poma\u017eu u razli\u010ditim poslovima, da budu \u201cporodi\u010dni\u201d psi jesu upravo rase s izuzetno razvijenim ve\u0161tinama komunikacije. To zapravo zna\u010di da su i dru\u017eeljubivi, jer takvi psi \u0161alju jasne signale drugim psima te imaju ve\u0107e \u0161anse da \u0107e na\u0107i prijatelja. To su uglavnom psi s blagom naravi i stabilnim karakterima \u2013 zlatni retriver, border koli, labrador, nema\u010dki ov\u010dar, njufaundlender, bernski planinski pas, nema\u010dka doga, \u0161kotski ov\u010dar, ma\u0111arska vi\u017ela \u2013 navodi dr Dunja Kova\u010d.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>PSI NE VIDE RAZLIKE<\/strong><\/p>\n<p>Nije retkost ni da se zdru\u017ee najmanji i najve\u0107i pas u parku, pa nas je zanimalo da li je onda ispravno tvrditi da za prijateljstvo uop\u0161te nisu va\u017eni gabariti. I odgovor je potvrdan.<\/p>\n<ul>\n<li>Tako je, psi ne vide rase, ne vide veli\u010dine. Oni prepoznaju svoju vrstu, i to je njima dovoljno. Psi su dru\u0161tvene \u017eivotinje koje u svojoj biologiji imaju potrebu za \u017eivotom u grupi i oni tra\u017ee drugarstva. Naravno, veliki pas itekako primeti veli\u010dinu drugog psa, njima su \u010desto mali psi interesantni jer ih na prvu loptu podsete na neku drugu vrstu (ma\u010dku ili vevericu) pa se u po\u010detku umeju iznenaditi, \u010dudno ih gledati i nju\u0161kati, ali kad kasnije \u201cprovale\u201d da je re\u010d o psu, onda sve do\u0111e na svoje. Kad se takvo prijateljstvo dogodi, uvek postoji bojazan za malog psa, jer veliki \u010desto nisu svesni svoje snage. Nisu svesni ni da je taj pas ba\u0161 mali i krhk, pa u toj igri \u010desto mo\u017ee da ga povredi. Zbog toga vlasnici uvek moraju da paze kada do\u0111e do jurnjave i igre. Tako\u0111e, mali psi \u010desto imaju kra\u0107i fitilj od velikih, zbog razlike u temperamentu, pa umeju itekako da grdosiju opomenu da im je dosta igre, pa i on mo\u017ee biti povre\u0111en od te silne ljubavi. Isto tako, mali psi se \u010desto boje velikih pasa, a to je upravo taj nedostatak socijalizacije. Zato manje pasmine izbegavaju velike pse i uglavnom se dru\u017ee sa sebi sli\u010dnima \u2013 obja\u0161njava na\u0161a sagovornica.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>PRIJATELJI ZA CEO \u017dIVOT<\/strong><\/p>\n<p>Dirljivo je i to \u0161to su i psi kadri da imaju prijatelja za ceo \u017eivot. To su posebna prijateljstva.<\/p>\n<ul>\n<li>Ima mnogo takvih primera, da li su to psi u istom doma\u0107instvu, ili psi koji se sre\u0107u u parkovima i igraju zajedno, ali psi stvaraju ta posebna prijateljstva koja traju do kraja \u017eivota. Nisu retki ni slu\u010dajevi da kad jedan drugar ugine \u2013 drugi tuguje, a to se odra\u017eava kroz depresiju, konstantno \u201ctra\u017eenje\u201d tog drugara u ku\u0107i ili po parku, smanjen je apetit i sli\u010dno. To je i delom jer su psi bi\u0107a navike i rutine, i oni naviknu da u togu dana rade odre\u0111ene stvari i da imaju odre\u0111ene aktivnosti. \u010cim dodje do neke promene, \u010dim izostane neka aktivnost (gubitak drugara za igru) to pas primeti, i to je za njega zbunjuju\u0107a promena. Pas oseti prazninu, pa vlasnici \u010desto nabave drugog psa, odnosno \u0161tene, \u0161to u ve\u0107ini slu\u010dajeva pomogne.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>I NEPRIJATELJSTVA<\/strong><\/p>\n<p>Ako postoje najbolji drugari, onda zasigurno postoje i arhineprijatelji. Kako li se me\u0111u psima stvaraju \u201cneprijateljstva?\u201d<\/p>\n<ul>\n<li>Psi mogu da se sprijatelje i ako na prvu loptu ne postoji neka posebna tolerancija. Me\u0111utim, postoje neke stvari na koje se mora obratiti pa\u017enja \u2013 mu\u017ejak u polnoj snazi \u010desto ume da bude netrpeljiv prema drugim mu\u017ejacima, kao i polno zrela \u017eenka prema drugim \u017eenkama. Najbolja prijateljstva su upravo izme\u0111u psa dva razli\u010dita pola, jer tu ne postoji \u201csudar hormona\u201d kako ja to volim da nazovem. Me\u0111utim, to nije uvek pravilo. Presudna stvar uvek bude ta rana socijalizacija i koliko mi svoje \u0161tene nau\u010dimo da bude dru\u017eeljubiv pas. Dru\u017eeljubivost se stvara, i tu je vi\u0161e uticaj odgoja nego genetskih predispozicija. Ako imamo nedru\u017eeljubivog psa (nesocijalizovanog) s puno strahova, fobija, psa pod stresom, anksioznog onda moramo da se pozabavimo bihejvioralnom modifikacijom \u2013 izmenom pona\u0161anja terapeutskim metodama gde te\u017eimo da negativne oblike pona\u0161anja preto\u010dimo u pozitivne. Tako od nedru\u017eeljubivih pasa stvaramo dru\u017eeljubive, gde im za partnere za ve\u017ebu tra\u017eimo izuzetno dru\u017eeljubive pse s kojima mogu postepeno da ve\u017ebaju svoje nove ve\u0161tine \u2013 navodi dr Kova\u010d.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kako ka\u017ee, neprijatelji se uglavnom stvaraju iz straha i agresije.<\/p>\n<p>\u2013 Prepla\u0161eni psi retko kada \u0107e imati prijatelje kao i agresivni koji su nau\u010dili da svoj strah ili neku drugu vrstu nelagode iskazuju agresivnim oblicima pona\u0161anja. Takvi psi imaju sre\u0107u kada s druge strane nai\u0111u na tolerantnog psa koji se samo skloni, ali u ve\u0107ini slu\u010dajeva s druge strane ne bude ba\u0161 raspolo\u017een pas, te \u010desto do\u0111e i do nemilih doga\u0111aja.<\/p>\n<p><strong>ULOGA VLASNIKA<\/strong><\/p>\n<p>Postoje kako ka\u017ee dr Dunja Kova\u010d mnogobrojni primeri gde su u istom doma\u0107instvu dva psa tek posle nekog vremena postali prijatelji, a da bi se to desilo \u2013 vlasnik ima ogromnu ulogu.<\/p>\n<ul>\n<li>On mora da bude adekvatan vodi\u010d i da postepeno spaja dva psa u kontrolisanim situacijama \u2013 najbolje je uvek pustiti ih slobodno, na neutralnom terenu za po\u010detak, da se izuzme problem teritorije i smanjena sloboda izbora kad su psi na povocima. Generalno to i jeste pravilo \u2013 kako bi u startu pove\u0107ali verovatno\u0107u za stvaranje prijateljstva izme\u0111u dva psa, teritorija mora da bude neutralna i psi ne bi trebalo da budu na povocima \u2013 ovo je zlatno pravilo koje svaki vlasnik mora da zna \u2013 savetuje na\u0161a sagovornica.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>LJUBAV<\/strong><\/p>\n<p>Iako pronalaze prijateljstva za ceo \u017eivot, kad je re\u010d o ljubavi, situacija je malo druga\u010dija. Ali, to \u0107e obradovati sve vlasnike, jer pas svoju srodnu du\u0161u pronalazi upravo u njima.<\/p>\n<ul>\n<li>Nau\u010dno je dokazano da pas lu\u010di oksitocin (hormon ljubavi) samo prema \u010doveku, odnosno svom vlasniku. Psi u me\u0111usobnoj interakciji ne lu\u010de oksitocin ve\u0107 samo serotonin (hormon sre\u0107e). To zna\u010di da pas stvarno VOLI svog vlasnika, a SRE\u0106AN je kad ima pripadnike svoje vrste i kada se s njima dru\u017ei. Ovo je posledica dugotrajne domestikacije gde je \u010dovek uspeo da psa vi\u0161e ve\u017ee za sebe nego za pripadnike svoje vrste. Tako da se \u010desto ka\u017ee da pas u svom vlasniku na\u0111e svoju srodnu du\u0161u pre nego u drugom psu. Psima je mnogo va\u017enija interakcija s \u010dovekom nego s drugim psima \u2013 isti\u010de dr Kova\u010d.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Kako zaklju\u010duje na kraju, ovo je dalje opovrglo sam koncept prihvatili\u0161ta gde ima 200 do 300 pasa na jednom mestu, pa se mislilo da su sre\u0107ni jer nisu sami i imaju dru\u0161tvo. Me\u0111utim, dokazano je da je psima bitnija svakodnevna interakcija s \u010dovekom nego s 300 drugih pasa bez ljudske interakcije.<\/p>\n<p><strong>Re\u010d, dve vi\u0161e\u2026<\/strong><\/p>\n<p>Kao \u0161to \u010ditaju govor tela drugih pasa, kuce itekako \u010ditaju i govor tela vlasnika i mimiku njegovog lica. Nau\u010dno je dokazano da pas prepoznaje lice svog vlasnika i oblik tela, \u010dak i kad mu se vlasnik ne obrati re\u010dima.<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Najdru\u017eeljubivije rase pasa<\/strong><\/p>\n<p>Zlatni retriver<\/p>\n<p>Border koli<\/p>\n<p>Labrador<\/p>\n<p>Nema\u010dki ov\u010dar<\/p>\n<p>Njufaundlender<\/p>\n<p>Bernski planinski pas<\/p>\n<p>Nema\u010dka doga<\/p>\n<p>\u0160kotski ov\u010dar<\/p>\n<p>Ma\u0111arska vi\u017ela<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Izvor: magazin Pas\/petmagazine.rs<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako su dru\u0161tvene \u017eivotinje i u svojoj biologiji imaju potrebu za \u017eivotom u grupi, kuce \u017eele i tra\u017ee najbolje drugare. Prema re\u010dima stru\u010dnjaka, naj\u010de\u0161\u0107e su najbolja prijateljstva ona izme\u0111u mu\u017ejaka <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1122,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"class_list":["post-1121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti-o-zivotinjama"],"gutentor_comment":0,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1121"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1124,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1121\/revisions\/1124"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1122"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petandshop.com\/blog\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}